Ghana, Republic of Ghana - o se setete i Aferika i Sisifo. E aofia ai i le Faʻatasi o Malo. O tuaoi o Côte d'Ivoire i sisifo, Burkina Faso i matu-sisifo ma matu, ma Togo i sasae. Mai le itu i saute e fufuluina e vai o le Gulf of Guinea i le Vasa Atelani.


Tulaga faʻale-tino ma faʻafanua Teuteu

Toomaga Teuteu

Kata o Ghana

O le teritori o le atunuʻu o se laugatasi, faʻasaʻo i nofoaga [e ala i toega] mauga. I le pito i matu o le laugatasi o loʻo fafieina fanua. I le tuaoi i sasae o le atunuu tulaʻi aʻe mauga o Togo ma le pito maualuga o le setete - le mauga Afadzhato (885 m). I le itu i mātū o Edjura i luga o le laʻau O le vaomatua o Nampong e faasolosolo malie lava ona suia ma ua suia i vaomatua o vao. I le pito i matu, i luga o le laina o Gambag, o ni avanoa matala ma eleele lelei.

Tau Teuteu

Climotegram o Kumasi

O Ghana o loʻo i le fusi subequatorial, lea o loʻo i ai pea se suiga faifaipea o vaitau timuga ma vaitau. O le tele o le tausaga o le tau vevela. O le tau o le subequatorial, i saute sisifo - suiga i le equatorial. Mai le mea maualuga o le vaaiga, ua vaevae Ghana i saute ma matu. I le itu i saute, o le tau e malūlū, e le mafai ona faʻaaogaina vaomatua o vaomatua, i le itu i mātū o le itū i sisifo ma savannas ma vao. Ia Novema-Fepuari, e agi le matagi harmattan "- o se matagogo, pefu pefu mai le itu i mātū, ae i le talafatai o lona aafiaga e toetoe lava a le lagonaina. I le vaitau timuga, o saute sisifo o le atunuʻu o le sone lea e sili ona timuga (sili atu i le 2000 mm i le tausaga). O le vevela e maualuga i le tausaga atoa, ma na o le itu i matu latou te paʻu i le po. Faʻatusatusaina o le maualuga o le mamafa o le masina mai le 28 ° C ma le 30 ° C i le talafatai ma vaomatua ma mai le 16° C ma le 33° C i matu. Mo le tausaga i Accra, e tusa ma le 750-1,000 mm o le pa'ū, o le Kumasi 1,500-1,800 mm, i le itu i saute sisifo o le talafatai i tafatafa o Axima 1,800-2,100 mm ma i matu i Tamale 1100-1,200 mm.

Fugalaau ma fauna Teuteu

O le tele o togavao na faʻaumatia, ae i le itu i saute o loo i ai pea vaomatua o loʻo ola pea, o loʻo ola tupu, mahogany, [[mago]. O le lua vaetolu o le teritori o le atunuu o loʻo nofoia e savanna, toetoe lava a ufitia uma i mutia ma laau e le mafaitaulia. O le fauna foi na mafatia ona o le atinaʻeina o eleele, e ui lava o ia mammals e pei o le nameri, hyena, lemur, pafalo, elefane, anetelope, monkey na tumau pea. E i ai foi le tele o meaola fagota i totonu o le atunuu: tuna, eletise, viper horned, viper africa.


Le tala Teuteu

O faʻamaoniga faʻamaonia o loʻo taʻu mai ai o tagata na ola i le teritori o nei ona po nei talu mai le bronze apamemea.

A o lei taunuu mai le au Europa, o nisi o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma faʻalapotopotoga a le setete o loʻo iai i le teritori o Ghana i ona po nei. I le XIII - XVII seneturi. sa i ai le tele o itumalo, o le tele o ia Bego (Begkho), Bono-Mansu, La ma Xai, i le seneturi lona 17 na fausia ai se tuufaatasiga Ashanti.

I 1482, o Potukale mai le malaga Diogo de Azambuja (e aofia ai Christopher Columbus, o le na fausia le olo Elmina, o Aksim, Sham fortresses ma isi. O le Potukale na faʻatau atu auro (na taʻua lena atunuu Gold Coast ma pologa.

O isi malosiaga Europa na tosina atu foi le tamaoaiga o le Gold Coast: Netherlands, Sweden, Prussia, Britain. I le seneturi lona 16, o le auro na faʻaulufaleina mai le Gold Coast na tusa ma le 10% o lona gaosiga o le lalolagi.

O le amataina i le ogatotonu o XVII senituri, o le talafatai o Ghana i ona po nei na amata ona galue malosi i le Danish West Indies Company, na fatuina i 1625 i Copenhagen e fefaatauai ma West Indies. I 1643, na faavaeina ai e le au Danie ia uluai fefaatauaiga iinei, i 1659 ma - Fort Frederiksborg, ma 1661 y - Christiansborg. I le maea ai o le faamaapeina, 1754 mai le [Danish West India Company | West India Company O le malo Tenimaka o le nuu o le kolone [Danish Guinea, Danish Gold Coast]] na faaaogaina e le aai tele ma le tele o le manuia, na osofaʻia e le Ashanti] seʻia latou i ai 1850 na tuʻuina atu i Peretania Tele mo le $ 10,000. Template:No AI

I le ogatotonu o le XIX senituri, na aveesea ai le Great Britain mai le Gold Coast ma isi tagata Europa, ma i 1844, na faaiuina ai e le kovana Peretania se maliega ma taitai o le talafatai o anti tagatanuu puipui.

O Ashanti na tetee i le tetee malosi i le taumafai o le Malo o Peretania e alu loloto i totonu o le atunuu. I 1896, na faaalia ai le teritori o Ashanti o se puipuiga a Peretania, ma i le 1901 na tuufaatasia ai i le kolone o le Gold Coast.

I le vaitau o le 1940, na faʻateleina ai le tauiviga faʻasaoloto o tagata o le Gold Coast, lea, i lalo o le taʻitaʻiga a Kwame Nkrumah, na faaiuina i le folafolaina o le tutoatasi. Mai le aso 6 o Mati 1957 ma na lauiloa le atunuu o Ghana.