Kolomupia, aloaia le Ripapelika o Kolomupia, o se atunuu o lo oi ai i le Matusisifo o Amerika i Saute, tuaoi i le Matusisifo e Panama; i le itu i sasae e Venesuela ma Pasila; i le itu i saute e Ekuatoa ma Peru; ma faasoa tapulaa le gataifale i Kosta Rika, Nikarakua, Honduras, Jamaica, Ripapelika o Dominika ma Haiti. O se unitary, malo faitele faavae e aofia ai le tolu sefulu-lua matagaluega. O le teritori o le mea o loo i le taimi nei na uluai aina Kolomupia e tagata le atunuu e aofia ai le Muisca, Quimbaya, ma Tairona. O le taunuu le Sipaniolo i le 1499 ma amataina ai se vaitaimi o le manumalo ma le nofoia iu lava ina foafoaina o le Viceroyalty o New Granada, faatasi ai ma lona laumua i Bogota. Tutoatasi mai Sepania sa manumalo i le 1819, ae i le 1830 "Kolomupia Tele" na paʻu i lalo i le secession o Venesuela ma Ekuatoa. A le mea e tulai mai i le taimi nei Kolomupia ma Panama e pei le Ripapelika o Niu Granada. O Kolomupia eseese, o ona tagata ua afio ifo mai le uluai tagata moni, colonists Sipaniolo, Aferika uluai aumaia i le atunuu e pei o pologa, ma tagata malaga mai le senituri lona 20 mai Europa ma Sasae Tutotonu, uma sao i se tofi aganuu eseese.

Kolomupia.

Talafaasolopito Teuteu

Malo Teuteu

Sosaiete Teuteu

Felauaiga Teuteu

Aoaoga Teuteu

Siʻosiʻomaga Teuteu

Tau Teuteu

Tamaoaiga Teuteu

Paka lautele Teuteu

Taaloga Teuteu

Aganuu Teuteu

Tagai foi Teuteu

Mau Teuteu

Sootaga fafo Teuteu


 
Amerika i Saute
Atenitina | Polivia | Pasila | Shili | Kolomupia | Ekuatoa | Guyana | Parakuei | Peru | Suriname | Iurukuei | Venesuela